13. Tjedan psihologije od 17. do 23. veljače 2020. u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru obilježio se s dvije aktivnosti:
Prva, javljanje na radio emisiji Aktualno Radio Gospića o najnovijim istraživanjima iz psihologije na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću (Istraživanje emocionalne pismenosti kod učenika osnovnoškolske dobi i Provjera (meta)kognitivnih i motivacijskih aspekata pisanoga izražavanja kod studenata različitih obrazovnih razina) te ulozi psihologa u projektima koji su aktualni na Odjelu, a provode se u lokalnoj zajednici grada Gospića, Ličko-senjske županije, ali i šire Republike Hrvatske (Projekt "Emocionalna pismenost u školama" i Projekt „Snažni, zdravi, sigurni…i povezani“). O znanstvenim istraživanjima u radio emisiji je govorila doc. dr. sc. Anela Nikčević-Milković (Odjel za nastavničke studije u Gospiću), a o projektima Kristina Manestar, prof. psihologije (Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije). Obje su govorile i o ulozi psihologa u lokalnoj zajednici.
Drugo, izložba na temu Pozitivna psihologija koju su pripremili studenti 3. godine Ivana Krpan, Karla Mamić, Andrea Frka i Maja Gržan Odjela za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru pod mentorstvom doc. dr. sc. Anele Nikčević-Milković u okviru kolegija Psihologija komunikacije u knjižnici Odjela. Cilj izložbe je studentima i profesorima Odjela približiti predmet bavljenja Pozitivne psihologije kao posebne grane psihologije: životno zadovoljstvo, sreća, mudrost, optimizam, umjerenost, zahvalnost, humanost, hrabrost, nada, samopoštovanje i sl., odnosno čimbenike i osobine koje nas čine sretnima te koji nam omogućuju da se optimalno razvijamo i funkcioniramo. Razvojem ovih osobina i pozitivnih iskustava razvijamo sebe kao pojedinca, ali i zajednice kojima pripadamo (škola, radno mjesto, grad i sl.). Pozitivna psihologija počela se razvijati krajem 20. stoljeća kada su sami psiholozi uvidjeli da se više zanimaju i istražuju negativne ljudske fenomene (npr. anksioznost, depresiju) od onih pozitivnih. Tada su pojedini svjetski poznati psiholozi Martin Seligman, Mihaly Csikszentmihalyi, Robert Sternberg, Philip Zimbardo, ali i hrvatski Mirjana Krizmanić, Majda Rijavec i dr. počeli intenzivno proučavati i istraživati pozitivne ljudske fenomene i osobine kako bi ih bolje razumjeli, a onda i ljudima preporučili kako da ih razvijaju. Njihovim razvojem postiže se životno zadovoljstvo, optimizam i sreća kako u obiteljskom okruženju, tako i u poslovnom (školskom, radnom), ali i onom mjesnom (gradskom, seoskom) zavisno gdje živimo. Definicija pozitivne psihologije podrazumijeva istraživanja onoga što ljudi rade dobro i kako to uspjevaju činiti; naglašava što je u ljudima dobro; ističe faktore koji nas čine sretnima te koji nam omogućuju da se razvijamo i optimalno funkcioniramo. 13. Tjedan psihologije obilježava se diljem Republike Hrvatske različitim događajima, predavanjima, izložbama, radionicama, medijskim istupima i sl. kako bi se općoj populaciji približili psiholozi, njihov rad i doprinos društvu.